Što to znači, kada kažemo da se klima mijenja? Pojam “klime” uvelike se razlikuje od pojma
“vremena”. Vrijeme se mijenja iz sata u sat i iz dana u dan. Promjene klime možemo opaziti samo
promatranjem karakteristika vremena tijekom dužih vremenskih perioda. Danas znamo da se klima
mijenja jer se prosječno tijekom duljeg razdoblja (preko sto godina) globalna srednja temperatura
neprestano povećavala i na kopnu i moru. Trenutno je srednja globalna temperatura zraka za oko 1,2 °
C viša nego u predindustrijsko doba.
Od početka industrijske revolucije količine nekih stakleničkih plinova u atmosferi se ubrzano povećavaju jer oni nastaju kao produkti izgaranja fosilnih goriva. Najznačajnije rastu količine CO2 i CH4.
ZAŠTO SE KLIMA MIJENJA?
Staklenički plinovi nastaju sagorijevanjem fosilnih goriva (ugljen, nafta i plin), krčenjem šuma spaljivanjem i promjenama u korištenju zemljišta koje oslobađaju uskladišteni CO2 i CH4.
Povećanjem koncentracije stakleničkih plinova u atmosferi povećava se sposobnost Zemljine atmosfere da jače apsorbira i zadržava toplinu. Dakle, mijenjanjem količine stakleničkih plinova u atmosferi, ljudi su uzrokovali porast prosječne globalne temperature kojoj trenutno svjedočimo.
KOJE SU POSLJEDICE KLIMATSKIH PROMJENA?
Najvažnije posljedice klimatskih promjena su:
• Sve učestalija pojava ekstremnih vremenskih uvjeta (suše, toplinski valovi, poplave,
tornada). U južnoj i središnjoj Europi sve su češći toplinski valovi, šumski požari i suše.
• Mediteransko područje postaje sve osjetljivije na sušu i šumske požare.
• Sjever Europe postaje sve vlažniji te bi moglo doći do redovite pojave poplava tijekom zime.
• Urbana područja osobito su izložena toplinskim valovima, poplavama i podizanju razine
mora.
• Topljenje leda i dizanje razina mora te sve jače ciklone uzrokuju poplavljivanja i saliniziaciju
priobalnih područja što ugrožava poljoprivredu, ugrožava opskrbu pitkom vodom te
uzrokuje velike štete komunalne infrastrukture, osobito u priobalnim urbanim područjima
• Jačaju negativni utjecaji klime na zdravlje stanovništva i to najviše kroz porast mortaliteta
povezanog s vrućinom (osobito kod pacijenata obljelih od respiratornih i krvožilnih bolesti)
te promjenama rasprostranjenosti i intenziteta pojavnosti vektorskih bolesti.
• Velike gospodarske štete (zbog ekstremnih vremenski događaja), što utječe na socijalni
status stanovništva, osobito u siromašnim i nerazvijenim zemljama. Time se produbljuju
postojeće gospodarske krize, stvaraju nove, potiču migracije stanovništva, stvaraju nemiri i
sukobi.
• Negativni utjecaji na floru i faunu te dodatno produbljivanje krize bioraznolikosti.
KAKO USPORITI KLIMATSKE PROMJENE I NA VRIJEME SE PRILAGODITI NOVIM UVJETIMA?
Kako bismo maksimalno ublažili klimatske promjene i to na vrijeme, u trenutku kada je prilagodba civilizacije još uvijek moguća, potrebno je u vrlo kratkom roku napustiti korištenje fosilnih goriva i zaustaviti daljnji porast koncentracija stakleničkih plinova (prvenstveno CO2) u atmosferi.
JE LI SE KLIMA U HRVATSKOJ VEĆ PROMIJENILA ?
Hrvatska je prema svom geografskom položaju velikim dijelom dio Mediteranskog
bazena. Prema podacima Programa Ujedinjenih naroda za okoliš (United Nations Environment
Programme, UNEP), mediteranska regija mediteranska regija zagrijava se 20% brže od globalnog
prosjeka te se smatra jednom od globalnih vrućih točaka.
Prosječan porast temperature na Mediteranu je već sada +1,54 °C, a procjenjuje se da će do 2040. godine
biti +2,2 °C u odnosu na predindustrijsku razinu. Stoga su zemlje Mediterana, uključujući i Hrvatsku, već
izložene negativnim učincima klimatskih promjena koje rezultiraju, među ostalim, i značajnim
ekonomskim gubicima te negativnim učincima na kvalitetu života stanovnika.
Za pravovremeno postizanje ugljične neutralnosti nužno je, između ostalog, provesti brzu i učinkovitu energetsku tranziciju. Energetska tranzicija Europske unije podrazumijeva značajne iskorake u pet dimenzija: dekarbonizaciji, osiguravanju energetske učinkovitosti, postizanju energetske sigurnosti, uspostavi unutarnjih tržišta energije te ulaganju u znanost i inovacije.
Ugradnjom solarne elektrane građani izravno pozitivno utječu na zaustavljanje klimatskih promjena i očuvanje Zemlje.
izvor: https://www.znanost-klima.org/
Hrvatski 
English