Agrivoltaika je koncept koji u posljednjih nekoliko godina prelazi iz akademskih istraživanja u komercijalnu praksu — i to upravo u mediteranskim regijama gdje je kombinacija visoke insolacije i pritiska na poljoprivredno zemljište najizraženija. Hrvatska, s Dalmacijom kao jednim od najsunčanijih područja u EU, ima prirodne preduvjete za razvoj ovog modela
Agrivoltaika (od latinskog agri — polje i voltaika od Volta) je istovremeno korištenje iste površine za proizvodnju električne energije i za poljoprivrednu produkciju.
Razlika u odnosu na klasičnu solarnu elektranu na tlu je u konstrukciji i filozofiji. Klasična solarna elektrana na tlu zauzima parcelu u potpunosti — paneli su blizu tla, mehanizacija ispod nije moguća, zemlja se ne koristi za produkciju. Agrivoltaički sustav postavlja panele na višu konstrukciju — tipično 2,5 do 4 metra visine — što dopušta:
Nastavak poljoprivredne aktivnosti ispod panela uz mogućnost mehanizacije za niže kulture. Zasjenjenje koje određenim kulturama u mediteranskim uvjetima ne šteti nego pomaže. Kombiniranu vrijednost — energija s panela + produkcija s tla — na istoj katastarskoj parceli.
Agrivoltaička istraživanja u mediteranskim uvjetima (Italija, Španjolska, Grčka, Francuska) dokumentiraju pozitivne ili neutralne učinke na sljedeće kulture:
Bobičasto voće — jagode, maline, kupine, ribizli. Zasjenjenje smanjuje stres od topline u srpnju i kolovozu, produžava produktivni period. Prinos je u pojedinim istraživanjima bio viši nego bez zasjenjenja, uz manji utrošak vode za navodnjavanje.
Začinsko bilje — lavanda, ružmarin, timijan, kadulja. Mediteransko začinsko bilje podnosi parcijalno zasjenjenje bez smanjenja prinosa eteričnih ulja. Zasjenjenje smanjuje potrebu za navodnjavanjem.
Lisnato povrće — salate, špinat, blitva, rucola. Direktna insolacija u dalmatinskom ljetu uzrokuje gorčinu i preuranjeno cvatanje. Zasjenjenje produljuje sezonu i poboljšava kvalitetu lista.
Vinova loza — eksperimentalni sustavi u Italiji i Francuskoj pokazuju da 20 do 30% zasjenjenja na pojedinim sortovima ne smanjuje kvalitetu grožđa, uz smanjenu potrebu za navodnjavanjem i manji udio sunčanog oštećenja bobice.
Kulture koje NISU primjerene: kukuruz, suncokret, pšenica, uljana repica — visokoinsolacijske kulture za koje svako zasjenjenje smanjuje prinos.
Agrivoltaički sustav je skuplji od klasičnog solarnog na tlu jer zahtijeva robustniju i višu konstrukciju koja podnosi opterećenje mehanizacije i vjetra. Procjena dodatnog troška: 20 do 40% u odnosu na klasičnu montažu na tlu.
Ali agrivoltaička parcela generira dvije tokove prihoda istovremeno:
Prihod od solarne elektrane — ušteda na tarifi za navodnjavanje, hladnjaču i preradu, ili prihod od viška u net billingu.
Prihod od poljoprivredne produkcije — koji ostaje, a u nekim slučajevima je i viši zbog zasjenjenja i smanjene potrošnje vode.
Na površini jednog hektara, agrivoltaički sustav 100 kWp u kombinaciji s nasadom bobičastog voća može generirati:
Kombinirano, ekonomika je snažnija nego svaka od aktivnosti zasebno.
Agrivoltaika u Hrvatskoj nema zasebni zakonski okvir u ovom trenutku — razvrstava se prema pravilima za fotonaponske elektrane na tlu uz uvjet zadržavanja poljoprivredne namjene parcele.
Ključni aspekti koje treba provjeriti za svaki konkretan projekt:
Prostorni plan. Je li parcela u zoni koja dopušta energetske objekte uz zadrž avanje poljoprivredne namjene? Ovo varira od općine do općine.
Elaborat zaštite okoliša. Za veće sustave može biti obvezna procjena utjecaja na okoliš.
Agronomska dokumentacija. Da bi parcela zadržala status poljoprivrednog zemljišta i pravo na agro-poticaje, mora se dokazati nastavak aktivne produkcije.
HEP ODS suglasnost. Sustav se priključuje na mrežu kao i svaka druga solarna elektrana.
Agrivoltaički sustavi koji su dio poslovnog procesa OPG-a ili prerađivača mogu biti prihvatljivi za Modernizacijski fond MF-2026-6-1 pod uvjetom da su vezani uz energetske potrebe primarnog poslovnog procesa. Kombinirani EU projekti koji obuhvaćaju i agro-investiciju i energetsku komponentu mogu se aplicirati na IPARD i MF paralelno uz pažljivo upravljanje horizontalnošću državnih potpora.
Za agrivoltaiku specifično — EU Green Deal i Farm to Fork strategija aktivno potiču razvoj agrivoltaičnih programa u državama članicama, što u narednim EU programskim ciklusima (2028.+) može donijeti zasebne linije financiranja.
Agrivoltaika u Dalmaciji nije budućnost — to je tehnički izvediv i ekonomski opravdan model već danas za specifične kulture i profile OPG-ova. Uz regulatorno razjašnjenje koje dolazi, i uz fondovsku podršku koja se razvija, ovo je tema za svaki OPG koji razmišlja o dugoročnom razvoju uz energetsku neovisnost.
Imate parcelu i razmišljate o agrivoltaičnom projektu? Razgovarajmo.
Kontaktirajte nas →